Otvaranje izložbe i Umetnički kafe: 12.09.2024. u 20:00 časova Učestvuju: Leo Vukelić, Vladimir Frelih i Selman Trtovac
Uživo u Goethe-Institutu i onlajn putem Facebook-a i YouTube-a
Izložba „Gescheitert / nije uspio / пропао“ umetnika Lea Vukelića istražuje tenzije između pobede i poraza i to kako se njihova percepcija menja kroz vreme i različite društvene kontekste. Kroz niz radova, izložba propituje ideju uspeha i neuspeha, preispitujući kako prošlost sa svojim političkim i društvenim normama može da se reinterpretira i redefiniše u sadašnjosti.
Radovi u ovoj izložbi povezani su kroz simboliku bele zastave, univerzalnog znaka predaje i neuspeha, ali i prostora za refleksiju i novi početak. Bela zastava, koja se pojavljuje u različitim formama, ovde ne simbolizuje samo poraz, već i propitivanje pobede. Radovi se osvrću na trenutke iz prošlosti, poput ikonične slike Marine Abramović na belom konju, koja je u različitim društvenim kontekstima i vremenskim razdobljima mogla da bude shvaćena kao simbol trijumfa ili poraza.
Ponovnim prikazivanjem dela diplomskog rada nakon dvadeset godina, izložba postavlja pitanje: da li se zaista nešto promenilo? Ili smo i dalje zarobljeni u istim paradigmama i izazovima kao pre dve decenije? Kako se društvene i političke promene reflektuju u umetničkom stvaralaštvu, i šta nam govore o današnjem stanju sveta?
Instalacije i fotomontaže koriste svakodnevne simbole i objekte, pretvarajući ih u refleksije izgubljenih ideala i preispitujući našu trenutnu stvarnost. Ventilatori koji pokreću zastavice s natpisom „Paradise Lost“ ili makete objekata savremenog života postaju alegorije za krhkost naših snova i težnji. Sve ove slike i simboli grade narativ o svetu koji se suočava sa sopstvenim promašajima, ali i o mogućnosti novih početaka.
Izložba, dok reflektuje na prošlost i sadašnjost, postavlja i neizbežna pitanja o našoj budućnosti. Jesmo li kao društvo već došli do „point of no return“? Jesmo li nepovratno uništili raj koji smo nasledili, kako nam sugeriše Miltonov „Izgubljeni raj“? I konačno, jesmo li se već prodali đavolu, ili ćemo se tek prodati? Ova pitanja postaju centralna u promišljanju o tome koliko daleko smo se udaljili od svojih početnih ideala i koliko smo spremni da preispitamo sopstvene postupke.
Budućnost koju izložba priziva možda još nije u potpunosti određena, ali ona neizbežno uključuje suočavanje s prošlim greškama. U tom procesu leži nada da, čak i ako smo se suočili sa sopstvenim padom, još uvek možemo da pronađemo put prema obnovi. Hoće li današnje paradigme biti prepoznate kao uspeh ili neuspeh u očima budućih generacija? I šta smo spremni da žrtvujemo za taj uspeh? Ova izložba ne daje konačne odgovore, već poziva na dublje promišljanje i dijalog o smeru u kom idemo kao društvo.
Leo Vukelić, magistar umetnosti, rođen je 1972. u Zagrebu. Studirao je elektrotehniku, a 1996. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smer slikarstvo. Godine 2000. odlazi na Akademiju umetnosti u Diseldorf, gde je studirao vajarstvo u klasi prof. Magdalene Jetelove. Nakon diplomiranja 2004. godine vraća se u Zagreb, sa dvoje kolega pokreće umetničku organizaciju Tigar teatar i počinje da se intenzivno bavi pozorištem za decu i mlade. Od 2006. do 2016. godine stalno je zaposlen kao Voditelj Dječjeg kazališta Dubrava Narodnog sveučilišta Dubrava.
Paralelno sa time aktivan je na području vizuelnih umetnosti i pozorišta. Do danas je realizovao 25 samostalnih i preko 50 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Njegove radove otkupili su MSU Zagreb, Kabinet grafike HAZU Zagreb, Galerija Ružić iz Slavonskog broda i MSUI Pula. Kao umetnik je realizovao više od 100 profesionalnih projekata na gotovo svim hrvatskim pozornicama, u svojstvu scenografa, kostimografa, izvođača, autora teksta, reditelja, dizajnera rasvete i vizuelnog identiteta. Osim u Hrvatskoj, učestvuje u pozorišnim projektima u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Austriji, Nemačkoj, Poljskoj, Češkoj i Japanu.
Dobitnik je više strukovnih nagrada. Član je upravnog odbora Hrvatskog centra Assitej, kojim je predsedavao od 2013. do 2016. godine. Godine 2008. pokrenuo je manifestaciju Noć kazališta koja se danas zove Europska noć kazališta i paralelno se održava u 10 evropskih zemalja i više od 300 pozorišta. Od 2016. godine radi kao spoljni saradnik na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, Odsjek za vizualne i medijske umjetnosti / kolegij 3D tehnologija i umjetnost i Odsjek za kreativne tehnologije / kojegiji Scenografija i Scensko kiparstvo. U srednjim školama Zagrebačke županije sprovodi projekat „Budi 3D kreativan“. Jedan je od pokretača umetničke platforme ZiXY koja promoviše sinergiju umetnosti i 3D tehnologija.
Od 2023. godine zaposlen je kao docent umetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
