Profesorski par Aleida i Jan Assmann – kulturologinja i egiptologinja, te egiptolog – već duge tri decenije istražuje oblike kolektivnog sjećanja. Za svoj su rad 2018. godine nagrađeni Njemačkom književnom nagradom za mir (Friedenspreis des deutschen Buchhandels).
ZALAGANJE ZA HUMANO DRUŠTVO: ALEIDA ASSMANN
Aleida Assmann objavila je brojne naučne radove o engleskoj književnosti prije nego što se 1990-ih godina posvetila istraživanju u oblasti kulturne antropologije. Njene posljednje dvije objavljene knjige iz 2018. godine bave se ljudskim pravima i obavezama – „ključnim pojmovima za humano društvo”, kako to glasi u podnaslovu – i osvjetljavaju kulturu sjećanja i demokratizaciju Evrope. Ona tim radom, kako sama kaže, želi „ohrabriti depresivnu javnost”.
STRUČNJAK ZA DREVNE EGIPĆANE: JAN ASSMANN
Njen muž Jan Assmann habilitirao je 1971. godine, a od 1976. do 2003. držao Katedru za egiptologiju na Univerzitetu u Heidelbergu. Nakon toga, prihvatio je počasnu profesuru za opću kulturologiju na Univerzitetu u Konstanzu, koju drži i danas.
KONCEPT KULTURNOG PAMĆENJA
Taj bračni par zajedno je razvio temeljnu zamisao kulturnog pamćenja. Inspirirani istraživačkim radovima o drevnom Egiptu i bazirajući se na teoriji kolektivnog pamćenja sociologa Mauricea Halbwachsa, stvorili su jedan idejni koncept, prema kojem se sve skupljeno kulturno znanje prenosi sa generacije na generaciju: znanje koje određuje vremensku i historijsku svijest nekog društva, kao i njegovu sliku sebe i svijeta. Kulturno pamćenje obilježavaju takozvane fiksne tačke. To su sudbonosni događaji u prošlosti koji se u svijesti, između ostalog, održavaju uz pomoć rituala, spomenika, odnosno, stalnim bavljenjem tim događajima.
U decembru 2018. godine, predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeier uručio je Aleidi Assmann Orden za zasluge Savezne Republike Njemačke za njen angažman u oblasti kulture sjećanja i pamćenja.
| Foto: © picture alliance/Bernd von Jutrczenka/dpa
REFLEKTIRANO OPHOĐENJE S PROŠLOŠĆU
Assmannovima se pripisuje zasluga da su njihovi istraživački radovi u oblasti politike historije, historijskih trauma te zaborava, prerađivanja i refleksije dali ključni doprinos njemačkoj kulturi sjećanja. Za to dvoje kulturologa, bavljenje prošlošću je naročito važno kako bi se razumjela sadašnjost: „Mi se više ne možemo ponašati kao da nemamo nikakvu prošlost i kao da sve nade polažemo u budućnost, […] od koje očekujemo da će sve postati bolje”, kaže Aleida Assmann. Perspektive za budućnost mogu se izvesti samo preko prošlosti.
DOBITNICI NAGRADE ZA MIR 2018. GODINE
Utoliko više su posmatrači to ocijenili kao iskazivanje jasnog stava, kada su Aleida i Jan Assmann na jesen 2018. godine dobili Njemačku književnu nagradu za mir. U vremenima u kojima se „duhovno-moralno jezgro” zemlje „napada s krajnje desnice”, ta dodjela nagrade predstavlja „politički signal”, pisao je, naprimjer, sedmičnik Die Zeit. U obrazloženju žirija stoji: „Uzme li se u obzir sve veća politička instrumentalizacija novije njemačke historije, Alieda Assmann u velikoj mjeri pruža doprinos razjašnjavanju pitanja vezanih za kulturno pamćenje nacije. [...] Egiptolog i kulturolog Jan Assmann svojim obimnim naučnim djelom potaknuo je internacionalne debate o temeljnim pitanjima vezanim za kulturne i religijske konflikte našeg vremena.”
