Intervju sa Johannom Wolfgangom von Goetheom
„Sve pametno već je neko”

O Johannu Wolfgangu von Goetheu vjerovatno je ispričano otprilike sve što se ima ispričati. Međutim, šta bi ta njemačka superzvijezda rekla o dešavanjima u našem današnjem svijetu?

Von Sarah Klein

Gospodine von Goethe, dobrodošli u sadašnjosti. Vi ove godine slavite svoj 269. rođendan, a do dana današnjeg ničije stvaralačko djelo ne može se porediti sa Vašim. Kako to objašnjavate?

Određene knjige su, čini se, napisane ne da bi se iz njih učilo, nego da bi se znalo da je njihov autor znao nešto. Pohvala se, kao i uzvraćena ljubav, samo može željeti, a ne iznuditi.

Danas se te pohvale traže putem socijalnih mreža – valuta u aplauzu u našem današnjem vremenu su lajkovi i brojevi sljedbenika.

Svijet donosi sud prema prividu. Izbor predmeta uvijek pokazuje kakav je ko čovjek i čijeg duha potomak.

Dobro, ako pogledate naslove koji su obilježili nekoliko posljednjih mjeseci, postoje neka pitanja koja sebi neprestano postavljamo. Zašto je Trump predsjednik SAD-a? Kako je došlo do Brexita?

Djelovati je lako, misliti teško, djelovati u skladu sa mišljenjem neugodno. Patriotizam upropaštava historiju. Znate, ništa nije odvratnije od majoriteta; naime, on se sastoji od nekolicine snažnih kolovođa, od mangupa koji se prilagođavaju, od slabića koji se asimiliraju i od mase koja baulja za njima, nemajući ni pojma o tome šta zapravo želi.   
 

Dakle, sami smo krivi zbog situacije?

Da i ne. Zapravo, bio sam u potpunosti uvjeren da bilo koja velika revolucija nikada nije krivica naroda, već vlasti. Revolucije su potpuno nemoguće čim su vlasti neprestano pravedne i neprestano budne, tako da idu ususret pravovremenim poboljšanjima.

Mediji imaju velik uticaj na raspoloženje među stanovništvom. Naročito je širenje „fake news” navodno, tokom posljednjih nekoliko godina, uticalo na izbore širom svijeta. Zašto tako velik broj ljudi vjeruje u očigledno lažne vijesti?

Nikada te ne vara neko drugi, ti varaš sam sebe. Naime, na kraju svako čuje samo ono što razumije. Čovjek obično vjeruje, čim samo čuje riječi, da se pritom nešto mora moći i misliti.

Neki kažu da u međuvremenu živimo u vremenu netolerancije.

Pa u praksi nijedan čovjek nije tolerantan! Naime, ko god nas uvjerava da svakog rado pušta da živi na svoj način i prema svojoj ćudi nastoji uvijek isključiti iz djelovanja one koji ne misle kao on.

Vi ste mnogo putovali, u Italiji ste proveli nekoliko godina, govorili ste čak da ste tu ponovo rođeni. Šta Vas fascinira u  putovanjima?

Niko ne šeće nekažnjeno pod palmama, a nazori se sigurno mijenjaju u zemlji u kojoj su slonovi i tigrovi kod kuće. Ne putuje se da bi se stiglo, nego da bi se putovalo. Sve što sretnemo na nas ostavlja tragove. Sve neprimjetno doprinosi našem obrazovanju. Mogu reći da sam samo u Rimu osjetio šta je zapravo čovjek. Do tih visina, do te sreće osjećanja nikada kasnije nisam došao.   

Da li postoji još nešto što želite podijeliti s nama?

Ko promaši prvu rupu, nikada neće izaći na kraj sa zakopčavanjem.
 

Ovaj intervju snimljen je 2018. godine. Uz izuzetak malobrojnih partikula, Johann Wolfgang von Goethe je sve navedene izjave tako dao za svoga života.