Muslimani u Njemačkoj
Religiozni u sekularnoj zemlji

U Njemačkoj živi oko 4,5 miliona muslimana. Njihova velika udruženja su u teološkom smislu konzervativna. Međutim, islamska zajednica postaje sve raznolikija.

16. juni 2017. je za Seyran Ateş, aktivisticu za ženska prava, kao i za islam u Njemačkoj veoma važan dan. Tog dana je ona prvi put vodila džumu i  tako otvorila džamiju Ibn-Rushd-Goethe u Berlinu, koju je inače ona i osnovala. Ceremoniju je pratilo 20 TV-ekipa iz čitavog svijeta, jer u ovom novom liberalnom džematu žene ne samo da vode molitvu, nego se i nepokrivene mole sa muškarcima u istoj prostoriji. Dosad je to bilo moguće jedino u SAD i u Velikoj Britaniji.

Otvaranje te male liberalne džamije je bio veliki medijski događaj i zbog činjenice da je većina od oko 4,5 miliona muslimana u Njemačkoj konzervativnog religioznog ubjeđenja. Njihove četiri velike islamske krovne zajednice su također konzervativnog religioznog pravca. Ipak niko ne zna tačno koliko je muslimana u Njemačkoj religiozno i koliko njih prakticira svoju vjeru. Udruženja i džamije ne vode evidenciju članova, a ni vlasti nemaju registre džamija.

74% njemačkih muslimana su Suniti; 13% Aleviti; 7% Šiiti; 4% Ahmadije; 4% ostali

Religija kao nadomjestak za domovinu

Prema podacima Njemačke islamske konferenicja  u zemlji ima 2.600 muslimanskih bogomolja. Od toga je 150 „klasičnih“ džamija, dakle građevina sa kupolom i najčešće sa jednom munarom. „Tursko-islamska unija ustanove(?) za religiju“ (Ditib) je sa svojih 900 džemata  najveće udruženje džamijja u Njemačkoj. Ona je pod upravom religioznih vlasti u Ankari i propovijeda religiozni konzervativni islam, jer su prvi muslimani koji su 60ih godina prošlog vijeka u većem broju dolazili u Njemačku bili tzv. gastarbajteri iz Turske. Mnogi su poticali iz ruralnih dijelova Anadolije u kojima stanovništvo pripada tradicionalnom, najčešće sunitskom islamu. Oni, njihova djeca i unučad još uvijek čine oko polovine svih muslimana u Njemačkoj. 80ih godina 20.vijeka njima se pridružuju ratne izbjeglice iz arapskog svijeta, a 90ih godina i mnogi Bosanci. Više od polovine od oko 900.000 ljudi, koji su 2015. u Njemačkoj zatražili zaštitu od rata i progona, dolazi iz Sirije, Afganistana, Iraka, Irana i Eritreje.

Religija je za mnoge iz prve generacije doseljenika služila kao nadomjestak za domovinu i imala je bitnu socijalnu ulogu: Ljudi su se družili, pričali o svakodnevnim problemima, organizirali svadbe i pomagali jedni drugima. Pošto nisu imali mnogo novca vjernici su se okupljali po dvorištima, napuštenim fabrikama, praznim supermarketima i podrumima. Prema podacima studije „Monitor religija 2017“ u organizaciji Fondacije Bertelsmann porastao je nivo religioznosti među djecom i unučadima prvih doseljenika, što je prije 20ak godina dovelo do početka gradnje  reprezentativnih džamija i do sigurnog pokazivanje svoje vjere u javnosti.

Regije iz kojih potiču muslimani u Njemačkoj

Grafika:  
Turska 2.295.308, 50,6 %
Bliski istok 774.975, 17,1%
Jugoistočna Europa 518.938, 11,5%
Jugoistočna Azija 372.079, 8,2%
Sjeverna Afrika 264.429, 5,8%
Južna Afrika 114.563, 2,5%
Centralna Azija/ Zajednica nezavisnih država 106.540, 2,4%
Iran 84.956, 1,9%

Stalne rasprave o istim pitanjima

Njemačka je sekularna zemlja. Religija je odvojena od države i država se ne miješa u unutrašnje stvari vjera. Uprkos tome država podržava religiozne zajednice i sarađuje sa njima na mnogim poljima, kao npr. u dobrotvornom radu ili kod nastave vjeronauke na državnim školama. Već jedanaest od 16 saveznih država  pored kršćanske nudi i islamsku vjeronauku, na nekim univerzitetima postoje instituti za islamsku teologiju.

Polovina muslimana u Njemačkoj ima njemački pasoš. Prema podacima  studije „Monitor religija 2017“ njih 81%  radi puno ili pola radnog vremena , dvije trećine u slobodnom vremenu imaju kontakt sa nemuslimanima. Ukratko: Muslimani u Njemačkoj su dosta dobro integrisani. Ipak ima napetosti sa nemuslimanskim komšijama: Oko gradnje skoro svake reprezentativne džamije vode se diskusije, marame i pokrivena lica na muslimankama su izvor stalnih debata.

Ramazanski i božični bor

Daleko od povremenih žestokih političkih rasprava mnogi muslimani neprimjetno žive svoju vjeru udaljeni i od džamija. Oni poste za vrijeme ramazana, ali u decembru kupuju božično drvce, jer djeca žele da slave Božić kao i većina oko njih. Mnogi od njih poimaju islam kao kulturni pečat koji i čak i njihovu unučad povezuje sa starom domovinom. I njemačko društvo i islamske zajednice postaju sve raznolikije, a mlada generacija je sve spremnija da to prihvati kao nešto svakodnevno. Muslimani u Njemačkoj polako postaju njemački muslimani.

Na dosije „Islam u Bosni i Hercegovini i u Njemačkoj“