Islam u Bosni i Hercegovini
Sarajevska baklava nad baklavama
Nakon što je u ratu uništena njena stara firma, Bedrija Tulek iz Sarajeva, ostala je bez posla. Uz dva sina i u ratu ranjavanog muže ne nedostaje joj obaveza, ali nedostatak novca koči normalan život. Spas od finansijskih problema pronalazi u pravljenju džandar baklave po receptu svoje pranane Zubeide.
“Džandar baklava je baklava nad baklavama i to je autohtoni sarajevski proizvod. Naziv nema ništa zajedničko sa džandarima (policajcima) nego sa dušom. Korijen riječi džandar je arapska riječ džan, što znači duša. Ovu baklavu je naime tako teško napraviti da ti darujem svoju dušu, sve svoje kada je napravim za tebe. Zbog zahtjevnosti pripreme ovaj recept je bio skoro zaboravljen i prijetio mu je nestanak.”, pripovijeda nam Bedrija i nastavlja: “Ova baklava se pravila samo u Sarajevu. Toga nije bilo ni u Turskoj, ni u Grčkoj, nigdje. To je kao neka naša Mocart kugla! Zbog toga sam odlučila da je spasim od zaborava i da je ponudim građanima.”
U Bedrijinoj radionici sve se pravi ručno. Jedina pomoć su im mikser, mješalica tijesta i nekoliko pećnica. Sve ostalo je kao u doba Bedrijine pranane Zubeide prije više od 150 godina.
„Pogrešno je baklavu kao jelo vezati za neku konfesiju. Ona ne pripada ni bosanskim muslimanima, ni pravoslavcima, ni katolicima. Ona je svačija i ne pravi se samo za Bajrame, već i za Božiće, za proslave Nove godine, kada neko diplomira ili se oženi, kada se rodi beba…Nema slavlja u Bosni bez baklava! Moja porodica i ja se trudimo da i džandar baklava nađe svoje mjesto na bosansko-hercegovačkim slavljeničkim trpezama.“
Muslimani u cijelom svijetu – tako i ovi u Bosni i Hercegovni – slave dva Bajrama u toku jedne hidžretske godine, koja je otprilika 11 dana kraća od godine po gregorijanskom kalendaru.
Ramazanski Bajram dolazi odmah iza ramazanskog posta i traje tri dana. Dva mjeseca i deset dana nakon ramazana slavi se Kurban Bajram koji traje četiri dana. Prvog dana Kurban Bajrama prinosi se žrtva (kurban) Allahu i on se zbog toga smatra najvećim islamskim praznikom.
Bajramski običaji se i u Bosni i Hercegovini razlikuju od regije do regije. Međutim, svima je zajedničko slavljenje u krugu porodice uz baklavu. Djeca dobijaju Bajram – banku (novac od starijih). Običaji nalažu da se prije Bajram-namaza (jutarnja molitva na koju idu samo muškarci) treba okupati i lijepo obući. Poželjno je obući i nešto novo. Za Bajram se posjećuje porodica, komšije i prijatelji, ali se ide i na mezarja (groblja).
Na dosije „Islam u Bosni i Hercegovini i u Njemačkoj“