Karneval u Njemačkoj
Ludo peto godišnje doba
Foto (isječak): © picturealliance / Oliver Berg / dpa
Nijemci, prema klišeju, možda jesu ozbiljni i disciplinirani, ali jednom u godini barem jedan dio republike potpuno se razuzda. Sve što trebate znati o vjerovatno najluđoj od svih njemačkih fešti.
Ko za vrijeme karnevala, ne sluteći ništa, zaluta u jedno od njemačkih uporišta luda, njemu će se vjerovatno činiti da je tu cijeli svijet okrenut naglavačke – i neće biti potpuno u krivu. Lude prerušene kao klaunovi, duhovi ili jednorozi pjevaju i plešu po ulicama, kilometrima duge povorke vijugaju kroz centre gradova, a lokali su puni da pucaju po svim šavovima. Normalni svakodnevni život je zaustavljen, tako da osobama koje su slučajno prisutne ostaje samo jedno: da slave zajedno sa ostalim.
TRI MJESECA KARNEVALA: PETO GODIŠNJE DOBA
Korijeni karnevala u Njemačkoj su raznovrsni: Germani su rastjerivali zimske duhove, kod Rimljana su tokom saturnalija gospodari i robovi uživali za jednim stolom. Od dolaska kršćanstva su prvenstveno u katoličkim regijama u Njemačkoj pred početak vremena posta ljudi htjeli još jednom istinski slaviti. Iz tog vremena vjerovatno potiču i pojmovi „Fastnacht” (što u doslovnom prijevodu znači „noć posta”; prim. prev.) i „karneval” (od latinskih riječi carne = meso i vale = zbogom). Današnji karneval je pomalo od svega toga: razuzdana ulična fešta, djelimično po ciči zimi, otpor autoritetima, a prije svega povod da se život slavi i da se u njemu uživa punim plućima.Tradicionalno se posebno slavi u Porajnju (Rheinland) sa uporištima Kölnom, DüsseldorfomiMainzom, teujugozapadnoj Njemačkoj tokom švapsko-alemanske poklade. Ali i u mnogim drugim mjestima od Bavarske do Brandenburga, godina se ne može ni zamisliti bez karnevala. Tako je za mnoge karneval toliko bitan – u zavisnosti od regije nazvan i poklada ili fašing – da govore i o „petom godišnjem dobu”, koje počinje 11. novembra i traje do početka vremena posta sedam sedmica prije Uskrsa.
Kao „lude” ili „maškare” označavaju se svi oni za koje je karneval dio njihovog životnog stila. Ko rado slavi ne shvata samog sebe previše ozbiljno i malo je lud, taj je „luda”. Za vrijeme karnevala, lude jedne drugima dovikuju lokalne pozdrave: „Alaaf” u Kölnu, „Helau” u Düsseldorfu, MainzuiHessenu, „Hei Jo” u Berlinu i „Ahoi” u Bremenu samo su neki primjeri. (Ko online želi slušati karnevalske pozdrave, može to učiniti ovdje.)
LUDI BROJ JEDANAEST: OTVARANJE SESIJE 11.11. U 11:11 SATI
Otvaranje sezone 11.11. u starom gradu u Kölnu
| Foto: © picturealliance / HorstGaluschka / dpa
Na dan 11.11. svake godine se na velikim manifestacijama na otvorenom otvara nova sesija karnevala. Tada počinje vladavina karnevalskih prinčeva i parova prinčeva, koji do Pepelnice trebaju voditi sva luda dešavanja. U Kölnusebira čak trozviježđe: princa, seljaka i djevicu tradicionalno glume muškarci, koji imaju do 400 nastupa u jednoj sezoni.Ko u tom periodu na ulicama pokrajine Rheinland vidi uniformirane osobe, ne treba se čuditi: one uglavnom pripadaju tradicionalnim grupamakarnevalskih udruženja. Prva karnevalska društva osnovana su već početkom 19. stoljeća u Kölnu. Uniforme su nastale po uzoru na odjeću Napoleonovih trupa, koje su od 1801. do 1813. godine bile zauzele lijevu obalu Rajne. Tako stanovnici Rheinlanda do danas ismijavaju vojnu disciplinu. U Kölnupostoji čak i karnevalska grupa homoseksualaca sa imenom „Roza iskrice”.
Karnevalska društva organiziraju i karnevalske sesije, koje se održavaju tokom čitave sezone i koje se jednim dijelom prenose i na državnoj televiziji. Tu nastupaju lokalne muzičke grupe – samo na teritoriji Kölna postoji nekoliko stotina bendova svih muzičkih pravaca, koji nude muziku na dijalektima – te takozvani „karnevalski govornici”, koji drže političko-satirične govore. Već u srednjem vijeku tokom poklada „jednostavni čovjek” smio je nekažnjeno kritizirati vlast, pa se tako sve do danas suština sesija sastoji u tome da se proziva političko rukovodstvo.
GRADONAČELNIK PREDAJE KLJUČ: POČINJE ULIČNI KARNEVAL
Međutim, vrhunac karnevala za sve lude i maškare započinje u februaru, šest dana prije početka katoličkog posta: u posljednji četvrtak prije Pepelnice započinje ulični karneval, koji se završava tek u noći uoči Pepelnice.Taj dan žene preuzimaju vladavinu: na ulici, na poslu ili u tramvaju muškarci moraju dobro obraćati pažnju. Ko nosi kravatu mora računati na to da mu je vesele grupe žena jednostavno odrežu. I u preduzećima saradnice u 11:11 sati navale na ured šefa: rad se obustavlja, sada se može slaviti.
U mnogim gradovima, gradonačelnik u 11:11 sati simbolično predaje vlast narodu i uručuje ključ gradske vijećnice ili ženama ili lokalnim karnevalskim autoritetima – naravno, samo na sljedećih šest dana.
-
Mainz ostaje Mainz dok pjeva i smije se
Tokom cijele sezone, karnevalska društva organiziraju velike sesije sa muzikom, duhovitim i često političkim govorima, plesnim nastupima i prezentacijom iskrica. Cjelokupna sesija karnevalskih društava „Mainz ostaje Mainz dok pjeva i smije se” od 1973. godine prenosi se uživo i na državnoj televiziji. -
„Hoppeditz” u Düsseldorfu
Na dan otvaranja sezone 11. novembra, ispred gradske vijećnice u Düsseldorfu iz posude za senf izlazi „Hoppeditz”. Taj vragolan drži zajedljiv satirični govor koji sa balkona vijećnice komentira gradonačelnik. -
Kelnsko trozviježđe
Princ, seljak i djevica čine kelnsko trozviježđe i oni su službeni regenti nad luckastim narodom tokom ludih dana. Predstavljaju ih tri muškarca koje svake godine nanovo imenuju karnevalska društva. Trozviježđe također u posljednji četvrtak prije Pepelnice u 11:11 sati otvara ulični karneval. -
Rajnske iskrice
Velika rajnska karnevalska društva imaju vlastite karnevalske grupe iskri, koje uglavnom obuhvataju plesne, muzičke, pa čak i jahačke grupe. Njihove uniforme i njihov nastup predstavljaju persiflažu svega što se odnosi na vojsku. Posebno zabavno postane kada se okupe za „Stippeföttche” (dupetanje):pritom dvije iskre stoje leđima naslonjene jedna na drugu, trljajući se stražnjicom o stražnjicu. -
Holzmasken bei der schwäbisch-alemannischen Fastnacht
Maskirane osobe na švapsko-alemanskim pokladama naročito upadaju u oči zbog svojih dosta izražajnih maski koje su uglavnom izrezbarene od drveta i koje se označavaju kao „larve” ili „sjenke”. One predstavljaju tipično lokalne figure i likove iz legendi i dijelom se prenose sa generacije na generaciju. -
Nateknute glave iz Mainza
Karneval u Mainzu ne može se ni zamisliti bez slavnih „Schwellköpp” (nateknutih glava): te oko 25 kilograma teške glave od kaširanog papira predstavljaju karikature poznatih osoba iz Mainza. One se pojavljuju na svim važnim manifestacijama i nose se ulicama i na povorci na pokladni ponedjeljak. Tako je od 1927. godine u kaširanom papiru već ovjekovječeno oko 30 osoba. -
Motivwagen des Düsseldorfer Rosenmontagszugs
Poslije Kölna i Mainza, Düsseldorf organizira najveću povorku na pokladni ponedjeljak u Njemačkoj. Posebno poznata su motivska kola kolara Jacquesa Tillyja, sa njegovim zajedljivo-zločestim političkim satirama. -
Skok lude u Rottweileru
Jedna od najpoznatijih povorki švapsko-alemanskih poklada jeste „skok lude” u Rottweileru. Oko 4.000 maskiranih osoba dva dana lutaju historijskim starim gradom. Za razliku od drugih karnevalskih povorki u regiji, u skoku lude u Rottweileru smiju učestvovati samo osobe iz lokalnog esnafa luda. -
Mažoretkinje u Rheinlandu
Na njemačkom karnevalu rijetko možete pronaći oskudno odjevene plesačice sambe, ali ni ovdje ne manjka zgodnih plesačica. Mažoretkinje karnevalskih društava prvenstveno impresioniraju svojim akrobacijama. Njihovi oficiri za ples nose ih na ispruženim rukama kroz ulice i stalno ih bacaju u zrak. -
Ples piljarica u Münchenu
U Münchenu se „fašing” ne slavi toliko na ulicama, nego prije svega u velikim halama, gdje se održavaju raskošni karnevalski balovi. Od karnevala se opraštaju „plesom piljarica” na Trgu Viktualienmarkt, na kojem žene nose haljine koje su same šile. -
Dietfurter Chinesenfasching
U bavarskom Dietfurtu od 1950-ih godina Kinezi idu u povorci kroz centar grada. Legenda kaže da je jednom prilikom u srednjem vijeku utjerivač poreza biskupa iz Eichstätta stanovnike Dietfurta nazvao Kinezima kada su se od njega sakrili iza svojih gradskih zidina – velikog zida. Na „Bezumni četvrtak” Dietfurt se pretvara u „bavarsku Kinu” i proglašava cara. Već u 2 sata ujutro klaunovi bude bavarske Kineze i pozivaju ih u bavarsko-kinesku povorku sa oko 50 grupa, među kojima je i Carsko-kineska parna kupaonica ili Bavarsko-kineska fudbalska reprezentacija. -
Samba u Bremenu
Protestantska sjeverna Njemačka zapravo nije prava karnevalska regija. Zato ovdje imamo pravi brazilski feeling– i to usred februara. Od 1968. godine,Bremen slavi najveći evropski karneval sambe sa oko 35.000 gledalaca. -
Povorka duhova u Kölnu
Povorka duhova u Kölnu datira od 1991. godine, kada je zbog Drugog zaljevskog rata u Kölnu na pokladni ponedjeljak otkazana povorka. Na antiratnim demonstracijama koje su se održale umjesto povorke, politički demonstranti i karnevalisti zajedno su prolazili centrom grada. Od tada se svake godine na karnevalsku subotu održava povorka duhova s političkim motom. Toj povorci koja djeluje dosta anarhistički može se priključiti svako ko ima neku jezivu masku. Mnogi duhovi natpisima koje nose ili svojim maskama javno kritiziraju nepovoljne političkeprilike.
POBJEĆI IZ UOBIČAJENIH ULOGA: KOSTIMIRANJE KAO NAČIN ŽIVLJENJA
Za vrijeme uličnog karnevala, kostimiranje je obavezno; sada se svako na šest dana može uvući u neku novu ulogu. Kreativnost pritom ne poznaje granice, izuzev možda vremenskih prilika. Kostimi vani moraju grijati, ali za slavlja u barovima i klubovima ne smiju biti predebeli. To uopće nije tako jednostavno! Mnoge lude zato imaju po nekoliko kostima, a nemalo ih opremi i vlastiti podrum s kostimima.Sasvim drugačije od rajnskoga karnevala djeluju švapsko-alemanske poklade. Tu se zima još uvijek tjera uz pomoć jezivih likova: đavo, likovi iz legendi, vještice i „divlji ljudi” jurcaju ulicama. Karakteristične su njihove zahtjevno oblikovane maske, koje su uglavnom izrezbarene od drveta. Kostimirane osobe – ovdje se zovu „Narrenhästräger” – međutim, ne mijenjaju svoju masku, nego je zadržavaju iz godine u godinu.
KARNEVALSKE POVORKE: SLATKIŠI I POLITIKA
Svugdje u Njemačkoj su za vrijeme uličnoga karnevala prisutne šarene karnevalske povorke. Svako selo i svaka gradska četvrt organiziraju vlastite parade u kojima muzičke i plesne grupe, karnevalska društva, fudbalski klubovi iz susjedstva i škole prolaze ulicama kao maskirane grupe pješaka ili na posebno za tu priliku napravljenim svečanim kolima. To je posebno sjajno za djecu: grupe posjetiocima bacaju slatkiše, ali se među bačenim materijalom mogu pronaći i buketi cvijeća ili plišane životinje.Najveće i najpoznatije povorke dešavaju se na pokladni ponedjeljak u Kölnu, DüsseldorfuiMainzu. Sačinjene od i po stotinu grupa, duge su nekoliko kilometara i traju po cijeli dan. Na povorkama na pokladni ponedjeljak ne radi se samo o slavljenju: motivska kola u Düsseldorfu posebno su poznata po svojoj pakosnoj satiri, ali i KölniliMainzbacaju kritički pogled na politiku i društvo. Na pokladni ponedjeljak na povorku u Kölnu dolazi oko milion posjetilaca i podijeli se nekoliko stotina tona slatkiša. Iako pokladni ponedjeljak nije nikakav službeni praznik, mnogi poslodavci svojim uposlenicima daju slobodan dan.
„ZA PEPELNICE JE SVE ZAVRŠENO” – POVORKA DUHOVA I SPALJIVANJE „NUBBELA”
Spaljivanje „Nubbela” u Kölnu
| Foto: © picture alliance / Federico Gambarini / dpa
Karneval nije uvijek šaren: u gradu Blankenheim u Eifelu, u subotu navečer grad osvajaju duhovi i jezivi likovi. I u Kölnumračnilikovi,tokom „povorkeduhova”,prepadajuprolaznike. Povorci duhova smije se priključiti ko god želi. I tako u karnevalsku subotu sablasti i kosturi, gutači vatre i grupe bubnjara lutaju noćnim ulicama.Slično mračno je i na posljednju večer karnevala. Pošto dolazi Pepelnica, treba brzo zaboraviti grijehe počinjene tokom karnevalskih dana. Kao žrtveni jarac mora ispaštati „Nubbel”, slamnata lutka, koja se u utorak navečer spaljuje pred kelnskim kafanama. U ceremoniji koja podsjeća na srednji vijek, likovi maskirani kao svećenici, monasi i krvnici Nubbela okrivljuju za sva sramotna dešavanja tokom proteklih dana. Nakon što je Nubbel spaljen, svi grijesi su okajani, karneval završen i počinje Pepelnica.
Nazad na dosije