Panorama Njemačke

Šta činiti protiv poplave lažnih vijesti, laži i zavjera, koje se svakodnevno šire na internetu? Mnogi etablirani mediji žele se tome suprotstaviti provjeravanjem činjenica i osnovali su odjeljenja koja vijesti i izjave političara provjeravaju u pogledu njihove istinitosti. To je uradio i njemački javni servis ARD, koji je 2017. godine pokrenuo svoj tim za pronalaženje činjenica. Novinar i rukovodilac ARD-ovog tima za pronalaženje činjenica Patrick Gensing u razgovoru o lažnim vijestima, društvenim medijima i izazovu koji oni predstavljaju za etablirane medije u Njemačkoj.
 

Profesorski par Aleida i Jan Assmann – kulturologinja i egiptologinja, te egiptolog – već duge tri decenije istražuje oblike kolektivnog sjećanja. Za svoj su rad 2018. godine nagrađeni Njemačkom književnom nagradom za mir (Friedenspreis des deutschen Buchhandels).                                                                                                                                                                                                                                                                      
 

Njemački Zakon o „kočnici za kirije” trebao je usporiti rast troškova stanovanja, ali nije uspio riješiti taj problem. Koje bi dodatne mjere mogle zaustaviti kirije koje „eksplodiraju” u intervjuu objašnjava istraživač privrede Claus Michelsen.

Stanovati u dvorcu, živjeti s prirodom: tako bi se mogla sažeti filozofija stanovnika dvorca Tonndorf u Tirinškoj šumi. Oko 60 ljudi živi na tom idiličnom imanju, kao stambena, radna i životna zajednica.

Konceptualni umjetnik Michael Kurzwelly zamišlja brandenburški Frankfurt na Odri i obližnje poljsko Słubice kao jedan grad. U razgovoru nam odaje šta mu je posebno na „Słubfurtu”.

Najveći grad pokrajine Mecklenburg-Vorpommern obilježavaju univerzitet sa dugom tradicijom i brodogradnja kruzera. Koju ulogu, pored toga, igraju zaštićena šuma i prvenstveno svježi vjetar sa Baltika, reći će nam pisac Harry Altwasser.

Ljudi u regiji oko tromeđe Njemačka – Holandija – Belgija jedva više i pomisle na to da prelaze granice. Na izletu biciklom mnogi i ne znaju kroz koju zemlju upravo voze. Oko tromeđe postoje mnoge stvari koje se mogu otkriti.

Sive fasade, prazne ulice i građevinski kranovi na nebu: Michael Lange je 1990-ih godina lutao centralnim dijelom Berlina i u fotografijama bilježio sliku grada u periodu nakon pada Berlinskog zida. Dvadesetak godina kasnije, opet je obišao ista stara mjesta. Njegove slike pokazuju kako se promijenilo lice Berlina.

Ko su zapravo ljudi koji nam omogućavaju lijep božićni praznik? Bez Julije i njenih kolega, Božić bi izostao za mnoge ljude u Berlinu i okolini. Već godinama, ona je u nebeskoj misiji – ove godine prvi put kao Baka Božićnjak.

Prostitucija, igre na sreću, zločini: hamburšku najpoznatiju ulicu Reeperbahn oduvijek obilježavaju te mutne karakteristike. To ne privlači samo turiste nego i autore krimića.

Ulica Weseler Straße u Duisburg-Marxlohu poznata je kao ulica vjenčanja. Istovremeno je i glavna ulica multikulturne četvrti. Ko se samo zanima za loš glas Marxloha kao „problematične četvrti” propušta šansu da upozna ljude koji ovdje kupuju, rade i žive.

Svinjska koljenica u Južnoafričkoj Republici ili knedle u Tajlandu – njemačka kuhinja može se pronaći na svim kontinentima. Reprezentacija kulinarske Njemačke ograničena je, međutim, na tek nekoliko specijaliteta.

Već dobrih 15 godina, berlinski žongler DJuggledy putuje po čitavom svijetu – i to dosta uspješno. Na ulici se, kaže on, radi prije svega o jednoj stvari: o performansu.
 

Ljubav sigurno snosi svoj dio krivice što Susann Stark svoje vikende provodi na tornju na plaži Baltičkog mora – barem ljeti.

Odakle zapravo dolaze ta mnogobrojna, šareno ukrašena jaja za Uskrs? To se može saznati u prvom njemačkom muzeju uskršnjih jaja.

Bicikl u Njemačkoj doživljava svoju renesansu. Nevoljeno dijete motoriziranog poslijeratnog perioda opet se razvija u omiljeno prijevozno sredstvo.

Nijemci, prema klišeju, možda jesu ozbiljni i disciplinirani, ali jednom u godini barem jedan dio republike potpuno se razuzda. Sve što trebate znati o vjerovatno najluđoj od svih njemačkih fešti.
 

Najdraži napitak Nijemaca jeste kafa. Svaki dan svaki Nijemac u prosjeku popije 2,6 šoljica kafe, što je oko 150 litara godišnje. Tokom vremena, konzumiranje i percepcija tog vrelog napitka doživjeli  su začuđujuću transformaciju.